PR Halo Dialogu ho Kafekultór sira Munisipiu Ermera

Estrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativa
 

Ermera- 21/12/2023 Ministru Agrikultura Pekuaria Peskas e Floresta Eng. Marcos  da Cruz akonpaiña Presidente da  Repúblika, José Ramos Horta  halo dialogu ho kafekultór sira koba-ba rehabilitasaun kafe  iha tinan 2022 iha  suku Mertutu postu Administrativu Hatulia A.

Iha diskursu Presidente Repúblika,  Jose Ramos Horta hateten, programa rehabilitasaun kafe  iha tinan 2022  atu bele aumenta no hadia produsaun kafe iha rai laran tanba kafe mak identidade no kultura ita- nian, no lansa tiha ona iha 2022 maibe kona-ba kafe nia folin atu tun ka sae depende ba merkadu Internasionál.

 kafe bo'ot liu iha mundo maka  iha nasaun Brazil, Vietnam, Colombia, Canada, Indonesia, Africa nomos Timor- Leste ne'ebe koiñesidu ho kafe organiku ne'ebe diak liu iha mundo.

Governu tenki apoiu kafe makas liu primeiru rehabilitasaun kafe programa ne’e lao daudaun ona, segundu kuda fali kafe foun atu bele espanda  area kafe nian no hasa’e produsaun kafe, maibe kafekultór sira mos tenki halo protesaun tanba ne’e governu iha mekanismo ida atu kria finanseiru atu bele proteje ema kafekultór sira ne'ebe depende ba kafe.

Iha fatin hanesan Ministru Agrikultur Pekuaria Peska e Floresta, Eng. Marcos da Cruz  agradese ba ACT,  CCT nomos funsionariu Ministério Agríkultura ne'ebe servisu hamutuk ho autoridade lokál sira iha munisipiu to aldeia hodi bele organiza atividade ida ne'e atu nune'e bele hasoru malu iha ne’e ho Presidente Republika atu bele koalia ba malu oinsa maka bele servisu hamutuk atu bele hetan i objetivu moris diak ba povu tomak.

Koalia kona-ba seitór agrikultura liu-liu kafe hanesan produtu ne'ebe maka husi Timor ida ne'e hodi bele hamorin ita- nia nasaun nia naran, tanba kafe organiku, ita mos agradese ba parte hot-hotu nia kontribuisaun hodi bele promove  kafe, Tuir dadus ne'ebe mak iha area kafe potensia no area ne'ebe presiza kuda fila fali no halo rehabilitasaun hamutuk 64 mill ektares, no iha area ne'ebe agora daun-daun iha kafe 59 mill ektares no hamutuk totál kafe 125 ektares mak apropriadu ba dezenvolvimentu kafe  iha Timor -Leste.

 

Search

Login